Aplikacija uključuje funkciju „crvene tipke/tastera“ za hitne situacije, sa integracijom lokatora i kamere, čime se brzo alarmiraju policija, tužilaštva, medijska zajednica i javnost

zurnal.info

Centar za razvoj medija i analize (CRMA) i Udruženje Umbrella u Europe House u Sarajevu predstavio je Rezultate pilot mobilne aplikacije Press alert u okviru projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“. Aplikacija je razvijena uz podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini a razvila ju je kompanija App Impact. 

CRMA je u proteklih nekoliko godina radila sa medijskom zajednicom i sagledala njihova lična iskustva, saslušala prijedloge i sugestije novinara, otvorila dijalog sa institucijama za provođenje zakona i ostvarila kontakt sa 17 institucija, uglavnom tužilaštava i policijskih agencija, uključujući i Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Nakon višemjesečnih aktivnosti, izrađena je je mobilna aplikacija koja omogućava brzo prijavljivanje različitih vrsta napada i prijetnji. Aplikacija uključuje funkciju „crvene tipke/tastera“ za hitne situacije, sa integracijom lokatora i kamere, čime se brzo alarmiraju policija, tužilaštva, medijska zajednica i javnost.

Aplikacija je razvijena po najstrožijim sandardima zaštite ličnih podataka i multijezička je – može se koristiti na bilo kom jeziku. Kao alat prilagodljiva je različitim kontekstima i sredinama. 

- Ideju za aplikaciju dobili smo nakon napada na novinare Nikolu Moraču i Aleksandra Truifunovića. Bio je to još jedan u nizu ataka na novinare u BiH a sve kao posljedica kontinuirane hajke na kolege. Svakim svojim istupom i govorom u javnosti ovdašnji političari se trude da za svoje vlastite propuste, kriminal i korupciju okrivljuju novinare jer obavještavaju javnost o svemu tome. Svaki njihov govor je otvaranje sezone lova na neposlušne medije. Nakon takvih izjava opasnost da neko napadne novinara nije samo prijetnja nego izvjesnost – rekao je Eldin Karić, direktor CRMA-e. 

Karić Je dodao da Press Alert CRMA predstavlja zahvaljujući predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH, koji su preporznali važnost i neophodnost ovakvog alata u zaaštiti novinara i podržali ovaj projekat:

- Cilj ovog projekta je od početka bio da kreiramo alat koji će novinarima pružiti osjećaj da nisu sami i kako postoji način da im se pomogne u nevolji. Kroz realizaciju ovog projekta prepoznali smo druge osobe i kontakt tačke u tužilaštvima i policijskim agencijama koji su opet kroz projekte drugih organizacija kreirali mrežu pravne pomoći i zaštite za novinare. Ako na sve ovo dodamo samu aplikaciju, onda bez imalo skromnosti mogu reći da smo napravili vrlo kvalitetan projekat pomoći novinarima u nevolji – rekao je Karić. 

Eldin Karić, direktor Centra za razvoj medija i analize

Aurelie Valtat, šefica odsjeka za evropske integracije, politička pitanja, štampu i informisanje pri Delegaciji Evropske unije u BiH, podsjetila je na važnost slobode medija za evropske integracije. 

- Uočavamo da je istraživačko novnarstvo u BiH ugroženo, broj napada i slučajeva protiv novinara je u porastu. Kada sam razgovarala sa kolegama u Banjoj Luci rekli su mi da su jako zabrinuti za vlastitu sigurnost, a to je neprihvatljivo za državu koja želi da postane članica EU. Motrit ćemo situaciju, a cijenimo posvećenost svih medijskih radnika i organizacija civilnog društva, jer je za to potrebno mnogo hrabrosti a mi vidimo da je imaju. 

Upozorila je i na usvajanje zakona u Republici Srpskoj koji su dodatni pritisak na medijske radnike u tome entitetu. 

Aurelie Valtat, šefica odsjeka za evropske integracije, politička pitanja, štampu i informisanje pri Delegaciji Evropske unije u BiH

Kako je rečeno na panel diskusiji tokom događaja, Tužilaštvo KS-a je prvo tužilaštvo koje je uspostavilo mehanizam kontak tačke sa novinarima i tome je dat prioritetni status. Taj mehanizam uspostavljen je u martu 2022. godine a kako je naveo Darko Martinčević, tužilac-kontakt tačka za sigurnost novinara, Tužilaštvo KS, od tada do danas bilo je 27 prijava u kantonu. Većina predstavlja online uznemiravanje i govor mrženje, koje je teško podvesti pod krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i omogućilo dalje procesuiranje, pa je i to dodatni problem. 

Igor Ličina, oficir za ljudska prava, OSCE, naveo je da je, prema njihovoj evidenciji, zabilježen blagi pad prijavljenih slučajeva u BiH, jer su u 2023. prijavljeno 53 različitih vrsta napada a u 2024. 33. Međutim, tokom diskusije se moglo čuti i da se novinari sve rjeđe odlučuju na prijave, pa je i to mogći razlog za ovakav statistički rezultat. 

Mirela Porobić, pravnica Udruženja CRMA, upozorila je da je saradnja sa institucijama često izazovna i da je put od prijave do rezultata za novinare dosta komplikovan i administrativno izazovan. Ona je potcrtala kako će ova aplikacija biti pomoć novinarima jer iza nje stoji i pravnik koji će pregledati prijave i procijeniti da li su utemeljene, te ukoliko jesu, proslijediti ih institucijama. Tako će se, osim pomoći novinarima, preduprijediti i eventualne zloupotrebe aplikacije. Namjera svakako, kaže, nije zatrpati institucije predmetima. 

Iz VSTV-a ipak kažu da je u prošloj godini zabilježeno 36 slučajeva. Ovu statistiku je iznijela Marjana Popović, glasnogovornica VSTV-a, a da je najveći broj u Tužilaštvu KS-a. Tri predmeta su registrovana u Bnajoj Luci, dva u Doboju, četiri u predmetu, jedan predmet pred Republičkim tužilaštvom. U Distriktu Brčko i USK po šest predmeta i u SBK jedan:

- Neki novinari su spremniji da prijave i uđu u proces. Moraju dati detaljan iskaz u policiji, pa pred tužiocem, kako bi doživjelo svoj epilog na sudu. Udruženje BH novinari i elegacija EU u BiH, OSCE misija, zajedno sa VSTV-om su ušli sa emocijama u cijeli proces jer je to bio prilično komplikovan period za novinare, posebno na području Banje Luke. Nedugo poslije konferencije iz aprila 2023. uspjeli smo da realizujemo zaključke koje smo imali na toj konferenciji. 

Četiri su osnovna koraka koja se sada planiraju preduzeti kako bi upotreba aplikacija bila što efikasnija. Prvi je institucionalna potvrda za primjenu aplikacije, kako bi prijave putem aplikacije u institucijama bile prepoznate kao i drugi kanali prijava. Potrebno je osigurati ljudske resurse za upravljanje prijavama, zatim osigurati tehničke resurse za rad aplikacije i, na kraju, promovisati aktivno korištenje aplikacije.

U okviru navedenog projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ („Effective protection of and rapid support to media“) održane su tri fokus grupe sa novinarima i predstavnicima medija i medijskih organizacija. Tokom fokus grupa održanih u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, novinari su ukazali na brojne konkretne primjere napada i prijetnji. Novinari u BiH suočavaju se s raznim oblicima zastrašivanja i prijetnji, dok institucionalna reakcija često izostaje ili je nedovoljna za efikasnu zaštitu medijskih radnika. Ne smijemo zanemariti ni one druge pritiske, kao što su SLAPP tužbe ili onemogućavanje obavljanja novinarskog poziva kroz nedostavljanje informacija ili onemogućavanje prisustva konferencijama za novinare.

Uprkos postojanju zakona o slobodi pristupa informacijama, podaci i iskustva novinara pokazuju da je primjena ovog prava ograničena. Novinari i dalje nailaze na značajne prepreke u dobivanju informacija od javnog interesa.  Ograničen pristup informacijama direktno otežava ili u potpunosti onemogućava rad istraživačkih novinara i uskaćuje pravo javnosti da bude adekvatno informisana o radu institucija i trošenju javnih sredstava. Mediji u BiH suočavaju se i sa ekonomskim pritiscima i hakerskim napadima. Ekonomski pritisci su različiti, ali trenutno najdrastičniji su oni u RS koji se ogledaju u primjeni novog „Zakona oagentima stranog uticaja“ koji prijeti da ugrozi istraživačke medije i njihovo finansiranje.

Pored toga, učesnici fokus grupa su govorili i o pritiscima u formi prinude, gdje im se nude različite usluge i novac, ukoliko prestanu da izvještavaju o pojedinim ilegalnim aktivnostima. Ovo u kombinaciji sa pomenutim SLAPP tužbama predstavlja sistemski problem za čije rješenje je neophodna zakonska i institucionalna podrška. Ekonomski pritisci, poput nuđenja mita, su koruptivni mehanizmi koji direktno ugrožavaju integritet i nezavisnost novinara, posebno u
manjim sredinama gdje su novinari podložniji takvim pritiscima. Ovi pritisci, iako možda manje vidljivi od fizičkih napada, sistemski podrivaju finansijsku održivost i uređivačku nezavisnost medija, što dugoročno slabi medijsku scenu i otežava profesionalan rad novinara. 

Tokom realizacije projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ otvoren je dijalog sa donosiocima odluka, institucijama i tijelima nadležnim za provođenje zakona i osiguranje bezbjednog okruženja za rad novinara i podršku medijskim slobodana. Obavljen je niz konsultativnih sastanaka sa predstavnicima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova, predstavnicima tužilaštava, ministarstva u čijoj nadležnosti je zaštita ljudskih prava, te međunarodnih institucija (EU i Vijeće Europe).
Tom prilikom je pored predočavanja projekta i prezentacije aplikacije prikupljeno značajno iskustvo, te su se razmijenile relevantne informacije koje u bitnome definišu trenutno stanje medijskih sloboda i zaštite novinara u Bosni i Hercegovini.

Tako su, između ostalih, održani i sastanci sa misijom EU i Vijećem Europe, sa predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), predstavnicima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP), MUP Kantona Sarajevo, Policija Brčko Distrikta, Tužilaštvo BiH, Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu, Kantonalno tužiteljstvo Zapadno- hercegovačkog kantona, Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona, Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, Tužilaštvo Brčko distrikta, Okružno tužilaštvo u Doboju, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

(pressalert.ba)